"LCHF Diet"

"LCHF Diet", što je to? Za i protiv. Kako utječe na sportske rezultate?

U zadnje vrijeme govori se često o tzv. obrnutoj piramidi prehrane. Novine na veliko pišu o zasićenim mastima. Jedni govore u njihovu korist, dok su drugi protiv. Masti daju poželjan okus mnogim namirnicama i vjerojatno je upravo to jedan od razloga zbog čega prehrana bogata mastima ima mnogo pobornika.  
 

                                                               Slika 1. Izvor FreeDigitalPhotos.net, autor akratchada torsap

Osnova klasične prehrane su žitarice, proizvodi od žita i druge namirnice koje obiluju škrobom (kao što je krumpir). Shodno tome, veliki dio energetskog unosa dolazi od ugljikohidrata.
 

Nasuprot ovome, „LCHF Diet“ odnosno „Prehrana bogata mastima, a siromašna ugljikohidratima“, prednost daje namirnicama poput vrhnja, maslaca, orašastih plodova i sjemenki, mesa, plave ribe, jaja, sira i dr. Uz to, konzumira se povrće. Od voća se konzumira samo ono bobičasto. Žitarice i krumpir se ne konzumiraju.

Glukoza i tjelesna aktivnost

Glavninu energije aktivni mišić dobiva iz glukoze skladištene u obliku mišićnog glikogen. Nažalost, zalihe ovog goriva su uvelike ograničene, što značajno utječe na sportski rezultat. Nasuprot ovome, zalihe masti uvelike premašuju zalihe glikogena zbog čega su potencijalni izvor značajne količine energije tijekom aerobne tjelesne aktivnosti (kao što su triatlon, biciklizam, maraton i dr.) Pokazalo se da tijekom trenažnog procesa kada se sportaš priklanja prehrani bogatoj mastima, a siromašnoj ugljikohidratima, dolazi do prilagodbe organizma na način da se on više oslanja na mast kao izvor energije. I znanstvena istraživanja su pokazala kako se u ovim uvjetima veći udio energije dobiva razgradnjom masti.

Prehrana bogata mastima i sportski rezultati
Međutim, treba znati da je glukoza pohranjena u mišićima izvor energije anaerobnom (brzom) i aerobnom (sporijem) mišićnom radu, a mast samo ovom drugom. S obzirom da se mnoge sportske discipline sastoje od aerobnog i anaerobnog rada, sportaši koji se priklanjaju prehrani bogatoj mastima, a siromašnoj ugljikohidratima, ne mogu u svojim mišićima uskladištiti maksimalno moguću količinu glikogena.  To se, nažalost, negativno odražava na sportski rezultat. Također, nedovoljna količina ugljikohidrata u prehrani rezultira umorom. Ograničen unos namirnica bogatih ugljikohidratima (žitarice i voće) negativno utječe na rad crijeva, pa može izazvati zatvor. S druge strane, velika količina masti u prehrani potencira pojavu žgaravice.     

 

Općenito govoreći, treba prihvatiti preporuku da se i prehrane isključe rafinirane žitarice i šećer, a uključi više plave ribe i orašastih plodova. No s druge strane, prehrana bogata mastima, povećava rizik za cijeli niz tegoba poput pretilosti, što nedvojbeno negativno utječe na sportske rezultate.  

Sretno na borilištu!

Vaša Vesna